Na sadnji prve hrvatske Crošnjicu, uz volontere Saveza izviđača Hrvatske i agencije HEARTH, sudjelovali su učenici i nastavnici Područne osnovne škole Kamanje, djeca i odgojitelji iz dječjeg vrtića Kamanje, volonteri glavnog pokrovitelja projekta Generali osiguranje i drugi građani
U Kamanju je jučer posađena prva hrvatska Crošnjica – medonosna šumica. Sve se odvijalo u organizaciji Saveza izviđača Hrvatske i kreativne agencija HEARTH, inicijatore najnovijeg hrvatskog eko projekta.
U Kamanje su jučer prigodno stigli na Međunarodni dan biološke raznolikosti, a šumica je posađena uz pomoć 120 volontera. Crošnjica je šumica posađena na maloj površini (oko 200m2) koju čine više skupina autohtonog bilja – stabla, grmovi i prizemno rašće.
Japanska metoda
Nastala je prema japanskoj Miyawaki metodi u kojoj se započinje sadnjom svih slojeva šume istovremeno. Ovakva metoda podrazumijeva i obaveznu obradu tla i to prvenstveno kroz meliorativne zahvate (podrivanje, navoz organskog gnojiva, oranje, frezanje).
Sadnja Miyawaki metodom donosi više pogodnosti te su ovakve šumice jednostavne za sadnju, samoodržive su i zahtijevaju vrlo malo održavanja, a visoka bioraznolikost biljnih vrsta znači da će drveće biti otpornije.
Crošnjica u Kamanju ciljano je medonosna kako bi pomogla pčelama koje su ključne za zdravlje mnogih ekosustava, ali u budućnosti sadnje Crošnjica širom Hrvatske bit će prilagođene lokalnim potrebama – od urbanih i medonosnih šumica do šumica hrane.
Odaziv volontera
Na sadnji prve hrvatske Crošnjicu, uz volontere Saveza izviđača Hrvatske i agencije HEARTH, sudjelovali su učenici i nastavnici Područne osnovne škole Kamanje, djeca i odgojitelji iz dječjeg vrtića Kamanje, volonteri glavnog pokrovitelja projekta Generali osiguranje i drugi građani.
Upravo je Međunarodni dan biološke raznolikosti odabran za sadnju prve ovakve Crošnjice u Hrvatskoj jer se kamanjska Crošnjica sastoji od 250 raznih sadnica stabala, grmlja i prizemnog rašća, a čini ju čak 40 različitih biljnih vrsti.
Vrijedne ruke kamanjskih mališana, ali i odraslih volontera, marljivo su tako sadile 5 različitih vrsti hrastova, divlje jabuke, kruške i trešnje, kestene, vrbe, javore, a našlo se tu i lipe, jarebike, mukinje i još brojnih drugih domaćih vrsti.
